Na leadership radionicama menadžeri često pitaju pitanja poput: Kako da vodim tim, kad ni sam ne znam kamo? Kako da ih motiviram, kad ne znam za što? Kako da sam/a ostanem motivirana u ovoj situaciji?
„Ova situacija“ zajednički je nazivnik za sve što nam se događalo proteklih godina – korona, potresi, ratovi, cijene energenata, krize dobavljača, akvizicije, otpuštanja…, nastavi niz. Puno nesigurnosti, rekla bi psihologinja u meni. Nesigurnost okida strah, ljutnju, tjeskobu i bespomoćnost, možda najtežu emociju za podnijeti.
Ako vaši ključni ljudi nisu dovoljno vješti dobro reagirati u neizvjesnosti, ni kompanija neće moći ništa bolje
Ljudi se s nesigurnošću nose na vrlo različite načine. A način na koji će organizacija reagirati u takvoj situaciji vektorski je zbroj pojedinačnih stilova reagiranja svake pojedine osobe u menadžmentu. Drugim riječima – ako vaši ključni ljudi nisu dovoljno vješti dobro reagirati u neizvjesnosti, ni kompanija neće moći ništa bolje.
Stvari neće uvijek biti jasne i jednostavne
Srećom, kompetencija nošenja s neizvjesnošću i upravljanja u krizi može se razvijati. Suvremeni pristupi vodstvu ističu u kojoj su mjeri psihološki faktori ključni za vođenje timova i organizacija, pogotovo u kriznim situacijama. Jer se dosljedno pokazuje da je, nakon određene razine iskustva, problem lidera rijetko u nedostatku informacija, znanja ili alata. Glavni problem u nesigurnim vremenima leži upravo u prevelikoj sigurnosti u sebe i u dosadašnja znanja, svojevrsnoj psihološkoj rigidnosti i potrebi za kontrolom i – možda najvažnije – nedostatnom osluškivanju tima i njegovih potreba.
Oni menadžeri koji ne razumiju važnost izgradnje odnosa ili ne znaju kako to ostvariti izlažu se riziku da im tim prestane vjerovati i/ili da pukne pod pritiskom. Zato je izuzetno važno raditi na osvještavanju vlastitih obrazaca.
Nažalost, nesigurnost nikada neće potpuno nestati. Stvari jednostavno neće uvijek biti jasne i jednostavne (ako su ikada i bile), samo će intenzitet krize oscilirati.
Dobar lider nije onaj koji zna sve
Kriza je bilo oduvijek. Iskusni lideri pregrmili su mnoge i često kao svoju najveću snagu ističu sposobnost da ih smireno prebrode i dočekaju se na noge, zajedno s organizacijom. U tome im pomaže spremnost da prihvate da nemaju nužno kontrolu nad situacijom i da će je, paradoksalno, možda upravo priznajući si to, lakše steći.
Dobar lider nije onaj koji zna sve, nego onaj koji ne paničari ako nema odgovore na pitanja. Regulacija emocija u kriznim situacijama često bude važnija od stručnosti. Ne pobjeđuju nužno najjači, već oni s najsmirenijom neurologijom.
Što učiniti u kriznim situacijama?
Počnite raditi na svojoj anksioznosti i kanalizirajte je u izgradnju odnosa u timu i jačanje povjerenja u sebe i druge. Češće uzmite mali predah kako biste se opustili; bolje ćete sagledati situaciju i moći više kontrolirati svoje reakcije. Nekad je bolje ne činiti ništa nego mahnito činiti nešto, bilo što.
Preuzmite kontrolu nad svojim mislima; tako ćete ublažiti emocije i oslabiti svoj stresni odgovor. Brigom o svojoj razini stresa direktno utječete na intenzitet stresa svog tima. Na našim radionicama učimo kako ostati pribrani, zadržati fokus, prolaziti s manje grča kroz nemirno more i lakše surfati na velikim valovima.
Ne morate i ne možete imati sve odgovore. Ali možete sačuvati integritet i zadržati snažnu povezanost tima. Lideri možda najviše vode onime tko jesu. U teškim vremenima ljudi gledaju vas i vi ste im oslonac. Što im treba? Osjećaj da ste tu. Iskrenost da možda i ne znate kamo se ide, ali da ste netko kome mogu vjerovati. Ako im ne možete ponuditi više sigurnosti, priznajte to. Vaša je uloga imenovati što se događa, priznati što je nepoznato, olakšati razumijevanje i ublažiti strahove.
Vrlo moćna formula za razgovore takve vrste je sljedeća:
- Evo što znamo
- Evo što ne znamo
- Evo što radimo sada
- Evo kada ćemo opet procijeniti
Time svi stižemo na isti zajednički nazivnik. Tako jačamo osjećaj zajedništva – poruka „u ovome smo skupa“. U kriznim vremenima i neizvjesnim trenucima ljudska povezanost često je jedino na što se možemo osloniti. Ljudske zajednice oduvijek su se u teškim situacijama oslanjale na društveno usmjerene stresne reakcije brižnosti i povezanosti (eng. tend & befriend), o kojima možete više naučiti i na našim radionicama.
Ako mi ne možeš pomoći, ne otežavaj mi
Računajte na to da su u neizvjesnim situacijama ljudi anksiozni i da to mogu pokazivati na različite načine. Pomozite i njima da razumiju što im se događa i kako njihove reakcije – one spontane ili one svjesno odabrane – mogu vrlo različito djelovati na ostale u timu.
Za Vas to vrijedi još i više – sve ono što kažete ili ne kažete, kako i kada kažete, učinite ili ne učinite višestruko će se odraziti na kapacitete tima da se nosi sa zahtjevnim situacijama koje vas očekuju. U SELECTIO Leadership Akademiji predlažemo menadžerima da pitaju svoje članove tima „kako se moj stres odražava na tebe?“ i da budu spremni čuti iskrene odgovore. Mnogi se iznenade.
Ako se ne želite neugodno iznenaditi, prijavite se na neki od naših razvojnih programa za voditelje. 😊
